Dečje kašice

Privikavanje na prve kašice predstavlja važan korak u životu
djeteta, koje je do tada poznavalo samo mlijeko. Prvi zalogaj na
žličicu ujedno je i prvi korak prema samostalnoj prehrani, u kojoj
dijete više neće ovisiti samo o majčinom mlijeku.



Spremni ste za avanturu zvanu hranjenje kašicom, kojom ćete svojoj
bebi otvoriti sasvim novi svijet okusa, mirisa, boja i oblika. S prvim
kašicama, u prehranu vašeg djeteta uvodite i prve prehrambene navike.
Neka one budu zdrave. Razmislite i o tome da ćete prve dvije godine
više vremena provoditi hraneći svoje dijete nego u svim drugim
aktivnostima. I to je jaki razlog da se potrudite da oboje u tome
uživate.



S novim izazovima privikavanja na žlicu najbolje je početi kada je
dijete zdravo i odmorno, i nije jako gladno. S obzirom da nije baš
praktično (a ni preporučljivo) gladno dijete učiti na novi oblik
hranjenja, pomoći će mali trik: dijete prvo podojite ili nahranite
polovicom količine mlijeka koju inače pije. Tako će ono biti
zadovoljnije i opuštenije, niti gladno, ali ni do kraja sito, već,
naprotiv, zainteresirano za nove izazove u borbi sa žlicom.



Nakon prvih nekoliko kašičica i više-manje uspješnih isprobavanja
(od kojih se dijete ipak neće previše najesti), obavezno obrok završite
mlijekom.



Djetetu su do prvog rođendana potrebna barem dva do tri mliječna
obroka dnevno, bilo samostalna, ili u kombinacijama s voćnim ili žitnim
kašicama.

Kada početi



Prošla su vremena kada su se djeci već oko 8. tjedna starosti počele
davati prve kašice. Više se ne žuri s prvim kašicama. Čeka se vrijeme
kada je dijete dovoljno zrelo za novu hranu. Danas se zna da majčino
mlijeko (ili hranjenje na bočicu mliječnom formulom) sigurno osigurava
potrebnu količinu energije i nutrijenata za rast i razvoj bebe u prvih 6
mjeseci života.



Prije navršenog 4. mjeseca, dojenče refleksno gura svoj jezik prema
van kada mu bilo što stavimo u usta. Taj refleks neophodan je za
dojenje, a dojenčetu dozvoljava da proguta samo tekućinu. Tek negdje
između 4. i 6. mjeseca starosti, refleks se postepeno gubi pa postaje
sve vjerojatnije da će kašica pronaći svoj put do želuca. Također, u
tom se razdoblju kod većine djece dovoljno razvija mehanizam gutanja,
pa ona mogu u ustima premještati hranu od naprijed prema natrag i
gutati ju.



Oko 6. mjeseca starosti, crijeva djeteta dovoljno su razvijena da
mogu apsorbirati hranjive tvari i selektirati one potencijalno opasne.
Između 6. i 7. mjeseca dovoljno se razvijaju i da mogu filtrirati
«napade» određenih alergena, što je posebno važno kod djece u čijoj
obitelji ima alergija. Ako je netko iz obitelji alergičan na određene
namirnice (npr. limun, jagode, ribu, kravlje mlijeko, bjelanjak, med,
orahe i orašaste plodove), preporuča se što kasnije početi s uvođenjem
potencijalno alergenskih namirnica (čeka se i nakon navršenih 12
mjeseci).



Rast i razvoj djeteta se u prvim mjesecima odvija munjevito, pa
negdje između 4. i 7. mjeseca života beba počinje kontrolirati pokrete
glave, može sjediti samostalno bez pridržavanja, stavlja predmete u
usta, gleda sa zanimanjem kako jedete, pokušava dohvatiti namirnice s
kuhinjskog stola i dobiva prve zubiće. Ako beba, unatoč svim vašim
naporima da je nahranite mlijekom, ostaje gladna nakon redovitog
dojenja i ne dobiva na težini kako bi trebala, uz sve prije navedeno, i
to je važan pokazatelj da je vaša beba spremna krenuti u istraživanje
novih okusa prvih kašica.



Svjetska zdravstvena organizacija preporuča isključivo dojenje djece
do 6. mjeseci starosti te kombinaciju dojenja i druge hrane do dobi od
dvije godine. Do 6. mjeseca starosti mjeseci, mlijeko je još uvijek
jedina hrana koju beba treba, ali negdje u toj dobi (a može i koji
tjedna ranije, ovisno o individualnim karakteristikama djeteta) možete
početi s upoznavanjem djeteta sa kašičicom. Potrebno je neko vrijeme da
se između njih "rodi prijateljstvo". U toj dobi je dovoljno dati 1-2
kašičice kašice za privikavanje, uz 4-6 obroka mlijeka na dan. S
navršenih sedam do osam mjeseci, nastavlja se s 4-5 obroka mlijeka i 4-5
kašika kašice, koje dajemo jednom do dva puta dnevno. Nakon devet
mjeseci, dovoljna su 3-4 obroka mlijeka i 5 žlica kašice dva do tri puta
dnevno. U ovom se razdoblju u kašice kombinira i hrana bogata
bjelančevinama (meso, žumanjak, riba...). Između deset i dvanaest
mjeseci, s 3 glavna obroka i 2 međuobroka koji uključuju najmanje 3
obroka mlijeka, način prehrane djeteta u mnogočemu sliči prehrani
odraslih.



Ipak, ne treba smetnuti s uma da se vrijeme zrelosti prihvaćanja nove hrane razlikuje od djeteta do djeteta.



Priprema, pozor, sad



Je li beba spremna otvoriti usta? A vi – spremni na veselje i nered. Krenite u akciju!

Započnite s jednom čajnom kašičicom, naravno, bez prisile. Prve
kašice pripremajte od pojedinačnih namirnica (tek svakih 4-5 dana
ponudite novu namirnicu). Ne miješajte više namirnica međusobno sve dok
niste sigurni da je svaku od njih dijete prihvatilo i da nije
alergično na nju. Također, prve se kašice ne smiju pretjerano soliti i
šećeriti, niti začinjavati jakim začinima.



Kod nas je uobičajen početak s voćnim kašicama. Prve su na jelovniku
jabuke, kruške i banane, koje imaju prirodno slatkasti okus koje
dijete voli. Voće se oguli, opere, odstrane mu se koštice. Kašice se
pripremaju od svježeg voća, ili se ono kratko kuha na pari (ili u malo
vode,) a može se i peći u pećnici. Zatim se propasira ili usitni
električnom sjeckalicom u mekanu kašicu. Sa 6-8 mjeseci starosti
djeteta, slobodno isprobajte kašice od marelice, breskve i trešnje, a
nakon 8. mjeseca u jelovnik možete uvrstiti kašice od jagode, maline i
kupine. Agrume (limun, mandarina, naranča, grejp) dodajte kašicama tek
nakon 10. mjeseca života djeteta, a ukoliko je netko u obitelji
alergičan, čak i kasnije.



Nakon voćnih, bebe se polako počinju privikavati i na povrtne
kašice. Najčešće su to juhe i variva od mrkve, špinata i blitve. Povrće
se kuha (s malo tekućine ili na pari) i zatim propasira. Slobodno
možete dodati malu kašičicu maslinovog, sojinog ili suncokretovog ulja,
koja poboljšavaju okus, a i dobar su izvor nezasićenih masnih kiselina
i vitamina topivih u mastima. Ako se vašoj bebi povrće nikako ne
sviđa, u kašicu dodajte mrvicu šećera ili mlijeka koje inače pije.
Poznati slatki okus šećera ili miris mlijeka najvjerojatnije će ga
navesti da proba još koju kašiku. Između 6. i 8. mjeseca, u kašice se
dodaje i krumpir, bundeva, cvjetača, tikvica, brokula, komorač, a nakon
8. mjeseca rajčica i kelj. Mahunarke (grah, slanutak, leća,
grašak...), koje su teže probavljive, dodajemo dobro kuhane i pasirane u
vrlo malim količinama, i to nakon što dijete navrši 9 mjeseci.



Žitne i mesne kašice



Nakon voća i povrća, vrijeme je da se isprobaju kašice od žitarica
na mlijeku. U zemljama zapadne Europe, SAD-a i Kanade uobičajeno je
prvo početi baš s ovakvim kašicama. S obzirom da se one pripremaju na
mlijeku koje dijete inače piju, djeca ih dobro prihvaćaju, pa ove
kašice sve češće postaju prve i u našim krajevima. Koristite li cijela
zrna riže, kukuruza ili ječma, namočite ih preko noći, usitnite u
električnoj sjeckalici i kuhajte dok ne budu posve mekana. Da bi
skratili vrijeme pripreme kašica, od velike pomoći mogu vam biti i
gotove instant žitne pahuljice (Rižolino, Frutolino, Medolino,...).
Prve žitarice na meniju su riža i kukuruz (i njihove pahuljice), a tek
poslije navršenih 6 mjeseci, mogu se davati pšenica i njezini proizvodi
(keksi, tjestenina, brašno, kruh ), kao i zob, raž i ječam, koji
sadrže gluten.



Kada dijete počne žvakati, umjesto kašica od povrća, možete
pripremiti juhe, pa u njih ukuhati sitnu kuhanu tjesteninu, rižu, ili
pak kašice poslužiti uz komadiće mekanog kruha i krekere.



Da bi se vaš mališan priviknuo na meso, s navršenih 7 - 8 mjeseci
prvo mu ponudite laganu mesnu juhu skuhanu zajedno s povrćem,
tjesteninom i žitaricama. Kasnije pripremite pasirano ili usitnjeno
(ovisno o mogućnostima žvakanja djeteta) nemasno bijelo pileće i pureće
meso, kao i meso kunića i mladu teletinu. Mesne kašice možete
kombinirati s raznim povrćem, tjesteninom i rižom, malo ih posoliti i
po potrebi dodati žličicu biljnog ulja da bi bile ukusnije. Bijelu
ribu, tamno meso peradi, janjetinu i junetinu pripremite na isti način
(juha, pasirano meso), ali ponudite tek nakon 8 mjeseci, a plavu ribu,
govedinu i svinjetinu tek nakon navršene godine dana. Suhomesnate
proizvode izbjegavajte što duže, najmanje do prvog rođendana.



U dobi od navršenih 8 mjeseci djeteta također se možete poigrati i s
mliječnim proizvodima (kravlji sir, jogurt), koje možete poslužiti kao
samostalan obrok, kao dodatak kašicama od voća (jogurt, sir) ili
kašicama od povrća (kiselo vrhnje).



S obzirom da će dijete nakon kašica ožedniti, ponudite mu prokuhanu
vodu u šalici ili čaši da ne bi dehidriralo (što je pogotovo važno za
ljetnih mjeseci).



Kombinacijama nikad kraja



Kada se dijete priviklo na pojedine namirnice, možete pripremati
razne kombinacije kašica, a njihovu konzistenciju (gustoću) uskladite s
mogućnostima žvakanja djeteta i nicanjem zubi.



Neke dobitne kombinacije kašica su one od:



jabuke, mrkve i rižinih pahuljica

pšeničnih pahuljica i pasirane breskve

tikvica i kukuruzne krupice

jagoda i svježeg kravljeg sira

banana, mlijeka i zobenih pahuljica

komorača, mlijeka i krumpira

mrkve, brokule i bijelog mesa kunića

špinata, piletine i riže

palente i pirjane teletine u umaku

tjestenine s umakom od mljevenog mesa i rajčice



Eksperimentirajte s raznim okusima, upoznajte dijete s raznolikim
namirnicama i njihovim kombinacijama, a pristup i mašta su neograničeni.



Strpljivo i bez prisiljavanja, upoznajte svoje dijete s novim
oblicima prehrane. Ako baš danas vaša beba ne želi probati novu kašicu,
nahranite je s onim što otprije voli i pokušajte ponovo za nekoliko
dana. (Ne)omiljenu namirnicu možete "upakirati" u drugačiji okus,
primjerice, s malo mlijeka koje dijete poznaje.



Ponekad grimasa na licu vaše bebe ne mora značiti da pripremljenu
kašicu ne voli, već da je okusila nešto novo i nepoznato. Zato –
jednostavno pričekajte koji trenutak da se dijete prilagodi novom okusu
prije nego mu ponudite drugu kašiku.